• logo
  • osnovna stranica
  • Okružni sud u Bijeljini

    Idi na sadržaj
    BosanskiHrvatskiSrpskiСрпскиEnglish

    ODREĐUJE SE PRITVOR

    12.07.2024.

     

    R J E Š E NJ E

     

     

                Prema osumnjičenim:

     

           1)  K.J.  sin B. i majke M. rođ. B., rođen ... godine u Z.., a nastanjen u Z... broj .., grad Z.., SSS, vozač motornih vozila, neoženjen, Srbin, Državljanin RS, BiH, JMBG: ..., neosuđivan

     

           2) D.Ž.    sin Ž. i mjake A. rođ. P., rođen ... godine u Z., nastanjen u D. br. .., grad Z.., student, neoženjen, Srbin, državljanin RS, BiH, JMBG: ..., neosuđivan

     

     

                zbog postojanje osnovane sumnje da su učinili krivično djelo –  teška krađa iz člana 226. stav 3., a sve u vezi sa članom 37 KZ RS

     

     

                a iz razloga propisanih u članu 197. stav 1. tačke b) Zakona o krivičnom postupku RS

     

     

    ODREĐUJE SE PRITVOR

     

                koji po ovom rješenju može trajati najduže 1 (jedan) mjesec, koji se ima računati od 28.06.2024. godine od 14,50 časova, kao dana i časa lišenja slobode i može trajati najduže do 28.07.2024.  godine do 14,50 časova.

     

    O b r a z l o ž e nj e

     

                Okružno javno tužilaštvo u B... je u predmetu  broj T 14 0 KT 0036087 24 od 29.06.2024. godine donijelo  Naredbu o sprovođenju istrage protiv osumnjičenih K.J. i D.Ž., zbog osnovanje sumnje da su počinili krivično djelo, teška krađa iz člana 226. stav 3, a sve u vezi sa članom 37. Zakona o krivičnom postupku.

     

    Nakon srpovedne istrage u ovom krivičnom predmetu tužilaštvo je podnijelo prijedlog za određivanje pritvora protiv osumnjičenih zbog postojanja osnovane sumnje da su počinili naprijed navedeno krivično djelo na način da su dana 09/10.06.2024. godine, oko 01,30 časova u D.., vraćajuće se sa poligona za sportske igre isprede OŠ „...“ i prolazeći sa pmv marke „Pasat 7“ pored kuće oštećenog B.P., i kada su vidjeli oštećenog u dvorištu sa koferom, koji je bio prekriven odjevnim predmetima, iskoristili su momenat kada je oštećeni ušao u kuću, te je iz vozila izašao drugoosumnjičeni i u namjeri protivpravnog prisvajanja tuđe stvari, uzeo je kofer sa odjevnim predmetima, stavio u putničko motorno vozilo, te su se brzo odvezi sa lica mjesta, a novac u iznosu od 50.000,00 EURA i 14.000,00 KM zadržali za sebe i sakrili, oštetivši na taj način B.P. za ukupan iznos od 114.000,00 KM.

     

                Naprijed navedenu radnju izvršenog predmetnog krivičnog djela tužilaštvo zasniva na svjedočenjima D.P., brata oštećenog B.P., svjedoka M.D., svjedoka P.L. te svjedoka M.Đ. Tužilaštvo se poziva i na izjave D.R. i S.M. Tužilaštvo nalazi da iz svjedočenja naprijed navedenih svjedoka i svih dosada prikupljenih dokaza nesporno proizilazi postojanje osnovane sumnje da su osumnjičeni radnjama za koje se terete počinili predmetno krivično djelo.

     

    Tužilaštvo predlaže pritvor osumnjičenim po osnovu razloga propisanih u članu 197. stav 1. tačka a) i b) Zakona o krivičnom postupku RS. Pritvorski razlog po osnovu odredbe člana 197. stav 1. tačka a) ZK RS tužilaštvo nalazi u činjenici da su osumnjičeni nastanjeni u mjestu Z.. kod D.., pograničnom mjestu sa R.S. te da postoji mogućnost da mogu pobjeći u R.S. i time ometati dalje vođenje krivičnog postupka. Pritvorski osnov po osnovu razloga propisanih u članu 197. stav 1. tačka b) ZKP RS tužilaštvo nalazi u činjenici da do sada nije pronađen novac  koji su osumnjičeni otuđili od oštećenog, a niti su osumnjičeni dali bilo kakve razloge  po osnovu kojeg bi sud mogao da cijeni ovu činjenicu jer se osumnjičeni brane ćutanjem.

     

    Izjašnjavajući se o prijedlogu koji je izložen od strane tužioca na ročištu  branioci osumnjičenih saglasno ističu činjenice da u ovom slučaju ne postoje osnovna obilježja krivičnog djela teške krađe iz stav 226. stav 3. u vezi sa članom 37 KZ RS. Ističući činjenicu da je novac bio van dvorišta kuće da su slučajno do novca došli te da su ga slučajno našli smatrajući da su u ovom slučaju eventualno radi o sasvim blažem krivičnom djelu. Pored toga branioci osumnjičenih ističu činjenice kojima se osporava pritvorski osnov po osnovu člana 197. stav 1. tačka a) KZ RS.  Smatrajući da ne postoje zakonom propisani razlozi za određivanje pritvora po osnovu ovog posebnog zakonskog osnova. Branioci saglasno osporavaju postojanje i pritvorskog razloga po osnovu člana 197. stav 1. tačka b) KZ RS  ističući da nije dokazana vrijednost ukradenog novca  kao i okilnost da nisu postojale činjenice u pogledu načina i mjesta otuđenja novca navodeći da je sprni kofer  zajedno sa torbom u kojoj se nalazio novac kao i odjevnim predmetima se nalazio na trotoauru izvan dvorišta kuće.  Osumnjičeni su izjašnjavajući se o prijedlogu  u svemu podržali odbrane svojih branilaca koji su predložili da se odbije prijedlog tužilaštva za određivanje pritvora. Branioci su predložili ukoliko bi se eventualno našo osnov za postojanje osnovane sumnje da se prema osumnjičenim odrede mjere zadržavanja koje bi u svemu bile adekvatne težini predmetnog djela.

     

    Nakon saslušanja tužioca i izlaganja odbrane osumnjičenih ovaj sud je analizom svih izvedenih dokaza utvrdio da u konkretnom slučaju u ovoj fazi krivične istrage postoji sasvim dovoljno činjeničnog osnova koji ukazuje da su osumnjičeni počinili radnje krivičnog djela teška krađa iz člana 226. stav 3. u vezi sa članom 37. KZ RS, a koje su navedene i opisane u prijedlu za određivanje pritvora.

     

    Naime, odredbom člana 226. stav 3. KZ RS propisano je da  krivično djelo teške krađe   postoji ako vrijednost ukradene stvari prelazi iznos od 50.000,00 KM.  Iz pravnog smisla citirane zakonske odredbe proizilazi da je za postojanje ovog krivičnog djela potrebna radnja krađe s tim što se kao poseban kvalikafitorni razlog  propisuje da vrijednost ukradene stvari prelazi iznos od 50.000,00 KM. U konkretnom slučaju svi izvedeni dokazi  upućuju ovaj sud na zaključak da su osumnjičeni u opisanim radnjama ukrali od oštećenog vrijednost novca u iznosu od 50.000,00 EURA i 14.000,00 KM, zadržali za sebe i sakrili ga pa su time oštetili B.P. za ukupan iznos od 114,000,00 KM. Sve izjave svjedoka saglasno upućuju na ovakav zaključak prije svega izjava svjedoka M.Đ. te svjedoka M.D. koje su saglasne  i činjenično sadržajne  tako da  na uvjerljiv način opisuju događaj u onom dijelu koji je njima poznat. Prije svega u izjavi svjedok M.Đ. koji je komšija oštećenog B.P. sasvim konkretno opisuje događaj  i radnju osumnjičenog D.Ž. koji zajedno sa K.J. nailazi kolima pored kuće B.P. izlazi sa mjesta suvozača, uzima torbicu i odjevne predmete koji se nalaze na koferu, te se brzinom udaljuju sa mjesta odakle su otuđili naprijed navedene stvari iz kojih kasnije proizilazi da se radilo o novcu naprijed navedene vrijednosti.  Izjava svjedoka M.D. u činjeničnom opisu je u  svemu saglasna sa činjenicama koje je naveo svjedok M.Đ..  Ovaj svjedoka opisuje način na koji je sazno o predmetnom događaju kao i razloge koje mu je osumnjičeni D.Ž. naveo kada mu je rekao za taj događaj. Dakle, ova dva svjedoka sa različitih pozicija  otkrivaju činjenice vezane za predmetni događaj koje zajedno sa svjedočenjem D.P. brata oštećenog B.P. koji je opisao događaj sa svog stanovišta, odnosno iznio činjenice koje se odnose na okolnosti da su otuđene stvari bile u dvorištu i da se radilo o naprijed navedenim novčanim iznosima. Dakle, i svjedočenje i ovog svjedoka daje sasvim dovoljno osnova ovom sudu za zaključak prije svega o iznosu ukradenog novca, a zatim u pogledu činjenica koje se odnose na mjesto odakle su otuđili novac i odjevne predmete.

     

    Prikazana vijest je na:
    139 PREGLEDA
    Kopirano
    Povratak na vrh

    ODREĐUJE SE PRITVOR

    12.07.2024.

     

    R J E Š E NJ E

     

     

                Prema osumnjičenim:

     

           1)  K.J.  sin B. i majke M. rođ. B., rođen ... godine u Z.., a nastanjen u Z... broj .., grad Z.., SSS, vozač motornih vozila, neoženjen, Srbin, Državljanin RS, BiH, JMBG: ..., neosuđivan

     

           2) D.Ž.    sin Ž. i mjake A. rođ. P., rođen ... godine u Z., nastanjen u D. br. .., grad Z.., student, neoženjen, Srbin, državljanin RS, BiH, JMBG: ..., neosuđivan

     

     

                zbog postojanje osnovane sumnje da su učinili krivično djelo –  teška krađa iz člana 226. stav 3., a sve u vezi sa članom 37 KZ RS

     

     

                a iz razloga propisanih u članu 197. stav 1. tačke b) Zakona o krivičnom postupku RS

     

     

    ODREĐUJE SE PRITVOR

     

                koji po ovom rješenju može trajati najduže 1 (jedan) mjesec, koji se ima računati od 28.06.2024. godine od 14,50 časova, kao dana i časa lišenja slobode i može trajati najduže do 28.07.2024.  godine do 14,50 časova.

     

    O b r a z l o ž e nj e

     

                Okružno javno tužilaštvo u B... je u predmetu  broj T 14 0 KT 0036087 24 od 29.06.2024. godine donijelo  Naredbu o sprovođenju istrage protiv osumnjičenih K.J. i D.Ž., zbog osnovanje sumnje da su počinili krivično djelo, teška krađa iz člana 226. stav 3, a sve u vezi sa članom 37. Zakona o krivičnom postupku.

     

    Nakon srpovedne istrage u ovom krivičnom predmetu tužilaštvo je podnijelo prijedlog za određivanje pritvora protiv osumnjičenih zbog postojanja osnovane sumnje da su počinili naprijed navedeno krivično djelo na način da su dana 09/10.06.2024. godine, oko 01,30 časova u D.., vraćajuće se sa poligona za sportske igre isprede OŠ „...“ i prolazeći sa pmv marke „Pasat 7“ pored kuće oštećenog B.P., i kada su vidjeli oštećenog u dvorištu sa koferom, koji je bio prekriven odjevnim predmetima, iskoristili su momenat kada je oštećeni ušao u kuću, te je iz vozila izašao drugoosumnjičeni i u namjeri protivpravnog prisvajanja tuđe stvari, uzeo je kofer sa odjevnim predmetima, stavio u putničko motorno vozilo, te su se brzo odvezi sa lica mjesta, a novac u iznosu od 50.000,00 EURA i 14.000,00 KM zadržali za sebe i sakrili, oštetivši na taj način B.P. za ukupan iznos od 114.000,00 KM.

     

                Naprijed navedenu radnju izvršenog predmetnog krivičnog djela tužilaštvo zasniva na svjedočenjima D.P., brata oštećenog B.P., svjedoka M.D., svjedoka P.L. te svjedoka M.Đ. Tužilaštvo se poziva i na izjave D.R. i S.M. Tužilaštvo nalazi da iz svjedočenja naprijed navedenih svjedoka i svih dosada prikupljenih dokaza nesporno proizilazi postojanje osnovane sumnje da su osumnjičeni radnjama za koje se terete počinili predmetno krivično djelo.

     

    Tužilaštvo predlaže pritvor osumnjičenim po osnovu razloga propisanih u članu 197. stav 1. tačka a) i b) Zakona o krivičnom postupku RS. Pritvorski razlog po osnovu odredbe člana 197. stav 1. tačka a) ZK RS tužilaštvo nalazi u činjenici da su osumnjičeni nastanjeni u mjestu Z.. kod D.., pograničnom mjestu sa R.S. te da postoji mogućnost da mogu pobjeći u R.S. i time ometati dalje vođenje krivičnog postupka. Pritvorski osnov po osnovu razloga propisanih u članu 197. stav 1. tačka b) ZKP RS tužilaštvo nalazi u činjenici da do sada nije pronađen novac  koji su osumnjičeni otuđili od oštećenog, a niti su osumnjičeni dali bilo kakve razloge  po osnovu kojeg bi sud mogao da cijeni ovu činjenicu jer se osumnjičeni brane ćutanjem.

     

    Izjašnjavajući se o prijedlogu koji je izložen od strane tužioca na ročištu  branioci osumnjičenih saglasno ističu činjenice da u ovom slučaju ne postoje osnovna obilježja krivičnog djela teške krađe iz stav 226. stav 3. u vezi sa članom 37 KZ RS. Ističući činjenicu da je novac bio van dvorišta kuće da su slučajno do novca došli te da su ga slučajno našli smatrajući da su u ovom slučaju eventualno radi o sasvim blažem krivičnom djelu. Pored toga branioci osumnjičenih ističu činjenice kojima se osporava pritvorski osnov po osnovu člana 197. stav 1. tačka a) KZ RS.  Smatrajući da ne postoje zakonom propisani razlozi za određivanje pritvora po osnovu ovog posebnog zakonskog osnova. Branioci saglasno osporavaju postojanje i pritvorskog razloga po osnovu člana 197. stav 1. tačka b) KZ RS  ističući da nije dokazana vrijednost ukradenog novca  kao i okilnost da nisu postojale činjenice u pogledu načina i mjesta otuđenja novca navodeći da je sprni kofer  zajedno sa torbom u kojoj se nalazio novac kao i odjevnim predmetima se nalazio na trotoauru izvan dvorišta kuće.  Osumnjičeni su izjašnjavajući se o prijedlogu  u svemu podržali odbrane svojih branilaca koji su predložili da se odbije prijedlog tužilaštva za određivanje pritvora. Branioci su predložili ukoliko bi se eventualno našo osnov za postojanje osnovane sumnje da se prema osumnjičenim odrede mjere zadržavanja koje bi u svemu bile adekvatne težini predmetnog djela.

     

    Nakon saslušanja tužioca i izlaganja odbrane osumnjičenih ovaj sud je analizom svih izvedenih dokaza utvrdio da u konkretnom slučaju u ovoj fazi krivične istrage postoji sasvim dovoljno činjeničnog osnova koji ukazuje da su osumnjičeni počinili radnje krivičnog djela teška krađa iz člana 226. stav 3. u vezi sa članom 37. KZ RS, a koje su navedene i opisane u prijedlu za određivanje pritvora.

     

    Naime, odredbom člana 226. stav 3. KZ RS propisano je da  krivično djelo teške krađe   postoji ako vrijednost ukradene stvari prelazi iznos od 50.000,00 KM.  Iz pravnog smisla citirane zakonske odredbe proizilazi da je za postojanje ovog krivičnog djela potrebna radnja krađe s tim što se kao poseban kvalikafitorni razlog  propisuje da vrijednost ukradene stvari prelazi iznos od 50.000,00 KM. U konkretnom slučaju svi izvedeni dokazi  upućuju ovaj sud na zaključak da su osumnjičeni u opisanim radnjama ukrali od oštećenog vrijednost novca u iznosu od 50.000,00 EURA i 14.000,00 KM, zadržali za sebe i sakrili ga pa su time oštetili B.P. za ukupan iznos od 114,000,00 KM. Sve izjave svjedoka saglasno upućuju na ovakav zaključak prije svega izjava svjedoka M.Đ. te svjedoka M.D. koje su saglasne  i činjenično sadržajne  tako da  na uvjerljiv način opisuju događaj u onom dijelu koji je njima poznat. Prije svega u izjavi svjedok M.Đ. koji je komšija oštećenog B.P. sasvim konkretno opisuje događaj  i radnju osumnjičenog D.Ž. koji zajedno sa K.J. nailazi kolima pored kuće B.P. izlazi sa mjesta suvozača, uzima torbicu i odjevne predmete koji se nalaze na koferu, te se brzinom udaljuju sa mjesta odakle su otuđili naprijed navedene stvari iz kojih kasnije proizilazi da se radilo o novcu naprijed navedene vrijednosti.  Izjava svjedoka M.D. u činjeničnom opisu je u  svemu saglasna sa činjenicama koje je naveo svjedok M.Đ..  Ovaj svjedoka opisuje način na koji je sazno o predmetnom događaju kao i razloge koje mu je osumnjičeni D.Ž. naveo kada mu je rekao za taj događaj. Dakle, ova dva svjedoka sa različitih pozicija  otkrivaju činjenice vezane za predmetni događaj koje zajedno sa svjedočenjem D.P. brata oštećenog B.P. koji je opisao događaj sa svog stanovišta, odnosno iznio činjenice koje se odnose na okolnosti da su otuđene stvari bile u dvorištu i da se radilo o naprijed navedenim novčanim iznosima. Dakle, i svjedočenje i ovog svjedoka daje sasvim dovoljno osnova ovom sudu za zaključak prije svega o iznosu ukradenog novca, a zatim u pogledu činjenica koje se odnose na mjesto odakle su otuđili novac i odjevne predmete.