Panel II – Procesuiranje predmeta ratnih zločina u BiH

U okviru XIV Stručnog savjetovanja tužilaca u BiH održanog u Neumu u periodu od 21 – 24.09.2021. godine, u organizaciji projektne komponente Visokog sudskog i tužilačkog vijeća Bosne i Hercegovine „Unapređenje rada na predmetima ratnih zločina u BiH“ IPA 2019, uz saradnju sa TRIAL International u BiH i Centrima za edukaciju sudija i tužilaca RS i FBiH, održan je i Panel II – Procesuiranje predmeta ratnih zločina u BiH. Učešće na Panelu II su uzeli tužioci tužilaštava u BiH koji rade na predmetima ratnih zločina. Panel, na kojem su sveobuhvatno razmotrena aktuelna pitanja u vezi sa procesuiranjem predmeta ratnih zločina, od strane učesnika ocijenjen je izuzetno uspješnim i korisnim za dalje praktično postupanje.

Stručni skup obuhvatio je razmatranje pitanja rješavanja slučajeva posmrtnih ostataka, trajni ukop i smještaj posmrtnih ostataka. Paralelno s uvidom u primjere dobre prakse rješavanja imovinsko – pravnih zahtjeva u predmetima ratnih zločina, razmatrano je pitanje žalbenih osnova u predmetima ratnih zločina. Posebna pažnja je posvećena izvještaju o provedbi Revidirane državne strategije za rad na predmetima ratnih zločina, sa posebnim osvrtom na mehanizam adekvatnog raspoređivanja predmeta ratnih zločina između pravosuđa BiH i entitetskog, odnosno pravosuđa Brčko distrikta BiH. S tim u vezi su prezentovani sveobuhvatni podaci o učincima rada pravosuđa u procesuiranju ove vrste predmeta u periodu 2014 – 30.06.2021. godine. U konačnici je tematizirano pitanje saradnje tužilaštava i policijskih agencija i modela unapređenja.

Izlagači na Panelu II su bili Ahmed Mešić – tužilac Tužilaštva BiH, Marijana Čobović – tužilac Tužilaštva BiH, te Tarik Crnkić – tužilac Okružnog javnog tužilaštva u Istočnom Sarajevu, uz uključenje putem video-linka eminentnih eksperata i univerzitetskih profesora pravnih nauka.

Rad Panela II polučio je slijedeće zaključke:

1. Upućuje se zahvalnost Evropskoj uniji na kontinuiranoj podršci koju dugi niz godina pruža pravosuđu Bosne i Hercegovine za rad na predmetima ratnih zločina, te konstatuje nemjerljiv značaj za implementaciju ciljeva i mjera Revidirane državne strategije za rad na predmetima ratnih zločina. U tom smislu se pozivaju rukovodioci pravosudnih institucija, odnosno sudije i tužioci da poduzmu sve neophodne mjere i ulože dodatne napore usmjerene ka unapređenju sveukupne efikasnosti u cilju blagovremene realizacije Revidirane državne strategije i smanjenju broja neriješenih predmeta ratnih zločina registrovanih pred pravosuđem u BiH.
2. Naslanjajući se na obavezujuće zaključke Visokog sudskog i tužilačkog vijeća BiH iz januara 2021. godine, te pravni okvir implementacije projekta Evropske unije „Unapređenje rada na predmetima ratnih zločina u BiH“ – IPA 2019, naglašava se obaveza da rukovodioci sudova i tužilaštava predmetnu podršku koriste isključivo za procesuiranje ove vrste predmeta, posebno u okviru institucija koje i dalje registruju opterećujući broj predmeta ratnih zločina. Nesvrsishodno korištenje podrške Evropske unije nije prihvatljivo, ne doprinosi unapređenju funkcionalnog položaja tužioca za što je podrška namijenjena i ne može se smatrati opravdanim.
3. Razmatranje rezultata rada tužilaštava ostvarenih u periodu 2014 – 30.06.2021. godine ukazuje na zaključak da je pravosuđe u BiH kapacitirano da efikasno procesuira predmete ratnih zločina. Naime, u navedenom periodu, modalitetom tužilačke odluke procesuirano je 4.545 lica. Međutim, iz prezentiranih podataka rada pravosuđa u BiH i uočenih praksi, kako u tužilaštvima, tako i sudovima, paralelno proizlazi i zaključak da uočene prakse negativno doprinose obavezi privođenja pravdi svih počinilaca, te obavezi efikasnog rješavanja ovih slučajeva. U tom smislu, neophodno je da sudovi intenziviraju održavanje glavnih pretresa u cilju ubrzanja suđenja, te ujednače različitosti u sudskoj praksi, posebno u okviru istog suda. Standardi dokazivanja pred sudom trebaju biti uspostavljeni na način da omogućavaju efikasno i pravično rješavanje krivičnog spora za sve strane u postupku, a naspram formalističkog pristupa. S druge strane, tužilaštva trebaju unaprijediti efikasnost i kvalitet rješavanja preostalih KTRZ predmeta i uložiti dodatne napore u tom pravcu. Procesuiranje lica Haške „A“ kategorije, registrovanih u složenim predmetima, u tom pogledu predstavlja apsolutni prioritet i rad na ovim predmetima mora biti intenziviran. Nadalje, kontrola glavnih tužilaca u pogledu priliva KTRZ predmeta, ali i kvalitete odluka, treba biti provedena na svakodnevnoj osnovi. Također, neophodno je promptno rješavanje KTNRZ i KTARZ predmeta u skladu sa Smjernicama VSTV BiH, u koju svrhu je osiguran značajan dio podrške Evropske unije. Novelirani podzakonski normativni okvir VSTV BiH za rad tužilaštava na predmetima ratnih zločina predstavlja valjanu platformu i mora biti primjenjen dosljedno i podjednako u svakom tužilaštvu bez izuzetka. Svi registrovani oblici suprotnog postupanja i prakse suprotne navedenim obavezama sudova i tužilaštava moraju odmah biti otklonjene.
4. U pogledu oblagatornog zahtjeva Smjernica VSTV BiH i Opštih obavezujućih uputstava glavnih tužilaca BiH, RS, FBiH i BD BiH, konstatuje se obaveza redovnog pregleda i ažurnog rješavanja KTARZ predmeta. S tim u vezi, posebnu pažnju je potrebno posvetiti rješavanju KTARZ predmeta koji se odnose na postupke već provedenih ekshumacija, a u kojima još uvijek nema pozitivnog DNK izvještaja, odnosno predmete u kojima je DNK analiza izolovana, ali bez poklapanja sa podacima iz baze nestalih osoba. Naglašava se važnost uloge Instituta za nestale osobe BiH i Međunarodne komisije za traženje nestalih lica (ICMP), te se upućuju tužioci koji postupaju u KTARZ predmetima da ostvare redovnu komunikaciju sa navedenim institucijama u cilju efikasnog okončanja ovih predmeta. Konstatuje se pozitivna praksa pojedinih tužilaštava u kontekstu slijeđenja preporuka iz Revizijskog izvještaja ICMP-a u smislu izdavanja naredbi za trajni ukop i smještaj posmrtnih ostataka označenih kao historijski slučajevi i situacije sa izolovanim DNK uzorkom bez poklapanja sa podacima iz baze nestalih osoba, čime se stiču pravni preduslovi za donošenje tužilačke odluke u ovim KTARZ predmetima. U tom smislu komplementarna je aktuelna podrška Evropske unije IPA 2019 kojom su, između ostalog, osigurana sredstava za navedene radnje usmjerene ka blagovremenom rješavanju KTARZ predmeta u tužilaštvima.
5. Podsjećajući na obaveze tužilačke funkcije, neophodno je detaljno upoznati oštećene sa njihovim pravom na isticanje imovinskopravnog zahtjeva u krivičnom postupku. Naime, tužioci imaju zakonsku obavezu poduzimati procesne radnje u svrhu pribavljanja dokaza za isticanje imovinskopravnog zahtjeva i utvrditi imovinsko stanje osumnjičenih. S tim u vezi, već u samoj fazi istražnog postupka neophodno je pristupiti prikupljanju dokaza o imovnom stanju osumnjičenih, te poduzeti adekvante mjere kako bi se smanjila opasnost od raspolaganja imovinom u korist trećih osoba. U tu svrhu potrebno je da tužioci u toku istrage izdaju zahtjeve za dostavljanjem podataka o imovini i uspostave kontakt sa punomoćnicima oštećenih u cilju da isti podnesu prijedloge za donošenje privremene mjere obezbjeđenja imovine iz koje bi se oštećeni mogao naknaditi nakon eventualnog dosuđenja postavljenog imovinskopravnog zahtjeva.
6. Preporučuje se da nadležni organi BiH uspostave fondove reparacije štete za žrtve ratnih zločina kao supsidijarni izvor naknade za pričinjenu materijalnu/nematerijalnu štetu u slučaju individualne insolventnosti osuđenog lica. Kao primjer dobre prakse prepoznaju se aktivnosti organizacije TRIAL International u pravcu pružanja podrške žrtvama ratnih zločina silovanja i seksualnog nasilja, te koraka ka uspostavi reparacijskog fonda u okviru Ministarstva za izbjeglice i raseljena lica BIH.
7. Naglašava se potreba da postupajući tužioci u predmetima ratnih zločina redovno i aktivno prate pravnu praksu i stavove Apelacionog odjeljenja Suda BiH, Vrhovnih sudova FBiH i RS, te Apelacionog suda BD BiH u primjeni i tumačenju materijalnog i procesnog prava u predmetima ratnih zločina.
8. Preporučuje se tužiocima da u predmetima ratnih zločina redovno ulažu odgovore na žalbe odbrane, imajući prilikom toga u vidu praksu najviših sudova u Bosni i Hercegovini. S tim u vezi pozivaju se Republičko javno tužilaštvo RS, Federalno tužilaštvo FBiH, te glavni tužilac Tužilaštva BiH i Tužilaštva BD BiH, da se u pogledu izjavljivanja tužilačkih žalbi u predmetima ratnih zločina, te davanja odgovora na žalbe odbrane, izvrši pojačan nadzor nad radom tužilaca u cilju ujednačavanja primjene materijalnog i procesnog prava u prijedlozima žalbe koje se izjavljuju pred najvišim sudskim instancama u BiH.
9. Pozivaju se glavni tužioci Tužilaštva BiH, Federalnog tužilaštva u FBiH, Republičkog tužilaštva RS, Tužilaštva Brčko distrikta BiH, te svih kantonalnih i okružnih tužilaštava da redovno održavaju sastanke i koordiniraju saradnju s ciljem blagovremene i efikasne implementacije ciljeva i mjera determiniranih Revidiranom državnom strategijom.
10. U svrhu obezbjeđenja adekvatnih uslova za efikasno procesuiranje predmeta ratnih zločina prenesenih sa Tužilaštva i Suda BiH na pravosuđe entiteta, odnosno Brčko distrikta BiH, preporučuje se oraniziranje redovnih obuka policijskih službenika kantonalnih i okružnih MUP-ova koji rade na predmetima ratnih zločina.

- kraj -