Visoko sudbeno i tužiteljsko vijeće Bosne i Hercegovine (VSTV BiH) prvog dana sjednice, koja se održava 2. i 3. rujna, razmatralo je poziv Ministarstva pravde Bosne i Hercegovine za imenovanje predstavnika VSTV-a BiH u Radnu skupinu za razmatranje Inicijative za reformu žalbenog parničnog postupka i donijelo odluku da će instituciju u Radnoj skupini zastupati Velimir Ninković, dopredsjednik VSTV-a BiH i Demirel Delić, šef Kabineta predsjednika VSTV-a BiH.

Vijeće je također usvojilo zaključak kojim je zadužilo Stalno povjerenstvo za legislativu da formulira Inicijativu/prijedlog za reformu žalbenog parničnog postupka pred Sudom BiH sa prijedlogom sadržaja zakonskog teksta, kao prijedlog institucije koji će biti upućen Ministarstvu pravde BiH.

VSTV BiH je u junu 2024. godine izradio Inicijativa za reformu žalbenog parničnog postupka, koja sadrži konkretne prijedloge izmjena i dopuna zakona o parničnom postupku, kao i niz mjera usmjerenih na učinkovitije i kvalitetnije odlučivanje u žalbenim postupcima. Inicijativa je dostavljena svim nadležnim ministarstvima pravde, kao i drugim ovlaštenim predlagateljima u zakonodavnoj proceduri na državnoj i entitetskoj razini te razini Brčko distrikta BiH. Na temelju potrebe za daljnjim razmatranjem predloženih rješenja, Ministarstvo pravde Bosne i Hercegovine tijekom 2026. godine pokrenulo je aktivnosti na formiranju Radne skupine za izmjene Zakona o parničnom postupku.

Ovi koraci potvrđuju opredijeljenost VSTV-a BiH da, u okviru svojih nadležnosti, aktivno doprinosi unapređenju zakonodavnog okvira i učinkovitosti pravosudnog sustava Bosne i Hercegovine, kao i spremnost nadležnih institucija da kroz zajednički rad razmotre i unaprijede postojeća zakonska rješenja. Inicijativa za reformu žalbenog parničnog postupka predstavlja rezultat višegodišnjeg istraživanja i analize stanja žalbenih parničnih postupaka u Bosni i Hercegovini, a sam proces je započeo u 2020. godini pod okriljem VSTV-a BiH i u suradnji sa Sudskom administracijom Švedske.

U okviru ovog procesa provedena je opsežna analiza postojećeg zakonodavstva, kao i istraživanje međunarodnih standarda i komparativnih europskih zakonodavstava, s ciljem identificiranja mogućih rješenja primjenjivih u Bosni i Hercegovini.

Za potrebe izrade dokumenta formiran je ekspertni tim sastavljen od domaćih i švedskih stručnjaka iz oblasti građanskog procesnog prava. Nakon više od dvije godine intenzivnog rada, inicijalnih konzultacija u okviru stručne zajednice i razmatranja unutar radnih tijela VSTV-a BiH, finalna verzija dokumenta završena je u lipnju 2024. godine.

Inicijativa VSTV-a BiH sadrži konkretne prijedloge izmjena i dopuna postojećih zakona o parničnom postupku, kao i niz mjera organizacijske i tehničke prirode koje bi omogućile sudovima u BiH učinkovitije postupanje i kvalitetnije odlučivanje. Prijedlog obuhvata i uvođenja novih instituta ili izmjene postojećih.

Jedan od predloženih instituta je ukidanje suspenzivnog dejstva žalbe u određenoj vrsti predmeta što podrazumijeva da, kada se stranka žali, to više ne dovodi do odlaganja izvršenja, nego se u predmetima vrijednosti do 5.000,00 KM po konačnosti prvostepene odluke ona izvršava. U ovom slučaju stranke se mogu žaliti, ali to ne usporava postupak namirenja stranke koja je dobila prvostepeni spor, čim bi se ukinulo parničenje iz obijesti, što bi se na početku odnosilo samo na postupke Suda BiH.

Posebna vrijednost dokumenta ogleda se u detaljnim normativnim prijedlozima novih instituta poznatih u zapadnoeuropskim zakonodavstvima, koji omogućavaju učinkovitije „filtriranje“ žalbi za koje je očigledno da nemaju izgleda za uspjeh i koje, prema tome, ne bi trebale prolaziti kroz redoviti postupak odlučivanja o žalbi.

Reformom žalbenog postupka na predloženi način omogućila bi se sustavna identifikacija takvih žalbi i njihovo rješavanje u skraćenom i ekonomičnom postupku, čime bi se oslobodili kapaciteti sudova za meritorno razmatranje složenijih predmeta.

VSTV BiH ostaje posvećen reformama usmjerenim na osiguranje učinkovitijeg i kvalitetnijeg žalbenog postupka, uz istovremeno jačanje pravne sigurnosti i povjerenja građana u pravosuđe.