Ovjere i prepisi

Postupak priznavanja stranih sudskih i stranih arbitražnih odluka pokreće se prijedlogom ovlaštenog lica (stranka u postupku ili njen univerzalni ili singularni nasljednik). U stvarima koje se odnose na osobno stanje (status) priznanje strane sudske ovlašteno je tražiti svako lice koje za to ima pravni intres (čl. 101 stav 6 Zakon o rješavanju sukoba zakona sa propisima drugih zemalja u određenim odnosima).

Za priznanje i izvršenje stranih sudskih i arbitražnih odluka mjesno je nadležan sud na čijem području treba provesti postupak priznanja, odnosno izvršenje.

U prijedlogu za priznanje strane sudske odluke potrebno je navesti: oznaku suda, ime i prezime, odnosno naziv pravne osobe, prebivalište ili boravište, odnosno sjedište stranaka, njihovih zakonskih zastupnika i punomoćnika ako ih imaju, razloge iz kojih se traži priznanje strane sudske odluke, odnosno obrazložiti pravni interes u skladu sa čl. 101 stav 6 Zakona o rješavanju sukoba zakona sa propisima drugih zemalja u određenim odnosima.

Uz prijedlog treba priložiti:

1. Originalnu stranu sudsku ili stranu arbitražnu odluku čije se priznanje traži sa potvrdom nadležnog suda, odnosno drugog organa o pravosnažnosti iste po pravu države u kojoj je donesena ili ovjerenu kopiju  istih.
2. Prijevod odluke od strane sudskog tumača sa liste tumača.
3. Izvod iz knjige vjenčanih ako se radi o priznanju stranih sudskih odluka o razvodu braka.
4. Dokaz o uplati sudske takse prema Zakonu o sudskim taksama  Kantona Sarajevo(taksa se plaća i na rješenje suda kojim je odlučeno  o prijedlogu)

Ukoliko se radi o državama potpisnicama Haške konvencije o ukidanju potrebe legalizacije stranih javnih isprava od 05.10.1961, javne isprave izdate u stranim državama imaju pravnu važnost u Bosni i Hercegovini ukoliko su ovjerene pečatom Apostille, bez potrebe dalje nadovjere i ukoliko se radi o ispravama navedenim u čl. 1 citirane konvencije među koje spadaju i isprave koje je izdao ili ovjerio javni bilježnik.

Pravnu važnost u Bosni i Hercegovini na osnovu važećih biletarnih ugovora imaju javne isprave uključujući i ovjerene punomoći za koje nisu potrebne dodatne nadovjere izdane od nadležnih oragana u slijedećim državama: Hrvatskoj, Austriji, Belgiji, Bugarskoj, Češkoj, Slovačkoj, Francuskoj, Grčkoj, Italiji, Kipru, Libiji, Mađarskoj, Mongolij, Poljskoj, Rumuniji, Ruskoj Federaciji, Srbiji i Crnoj Gori.

Danska nema Apostille pečat i u tom slučaju je potrebno da presudu čije se priznanje traži ovjeri Ambasada BiH u toj zemlji.

Postupak priznanja se provodi po odredbama Zakona o vanparničnom postupku u kojem se shodno primjenjuju odredbe Zakona o parničnom postupku, ako zakonom nije drugačije određeno i Zakon o rješavanju sukoba zakona sa propisima drugih zemalja u određenim odnosima.