• logo
  • osnovna stranica
  • Cantonal Prosecutor's Office of Sarajevo Canton

    Go to main content
    BosanskiHrvatskiSrpskiСрпскиEnglish

    Zakon o Kantonalnom tužilaštvu Kantona Sarajevo

    13.09.2010.

    Na ovom mjestu možete vidjeti Zakon o Kantonalnom tužilaštvu Kantona Sarajevo, kojim se uređuju nadležnost, rad i organizacija Kantonalnog tužilaštva Kantona Sarajevo.

    Godina VII -Broj 20, Četvrtak 22.augusta 2002. godine VISOKI PREDSTAVNIK ZA BOSNU I HERCEGOVINU Koristeći se ovlaštenjima koja su Visokom predstavniku data članom V Aneksa 10. (Sporazum o implementaciji civilnog dijela Mirovnog ugovora) Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, prema kojem je Visoki predstavnik konačni autoritet u zemlji u pogledu tumačenja gore navedenog Sporazuma o implementaciji civilnog dijela Mirovnog ugovora; i posebno uzevši u obzir član II 1. (d) istog Sporazuma prema kojem Visoki predstavnik “pomaže, kada Visoki predstavnik to ocijeni neophodnim, u rješavanju svih problema koji se pojave u vezi sa implementacijom civilnog dijela Mirovnog ugovora“;

    Pozivajući se na stav XI.2 Zaključaka sa Konferencije za implementaciju mira održane 9. i 10. decembra 1997. godine u Bonu, u kojem je Vijeće za implementaciju mira pozdravilo namjeru Visokog predstavnika da iskoristi svoj konačni autoritet u zemlji u pogledu tumačenja Sporazuma o implementaciji civilnog dijela Mirovnog ugovora kako bi pomogao u iznalaženju rješenja za probleme, kako je prethodno rečeno, “donošenjem obavezujućih odluka, kada to bude smatrao neophodnim,“ u vezi sa određenim pitanjima, uključujući (u skladu sa tačkom (c) ovog stava) i “mjere u svrhu obezbjeđenja implementacije Mirovnog sporazuma na čitavoj teritoriji Bosne i Hercegovine i njenih entiteta“;

    Pozivajući sedalje na stav 12.1 Deklaracije Vijeća za implementaciju mira sa sjednice održane u Madridu 15. i 16. decembra 1998. godine, kojim se jasno stavlja do znanja da Vijeće smatra da je uspostava vladavine prava koja uživa povjerenje svih građana preduslov za trajni mir i samoodrživu ekonomiju koja će biti sposobna da privuče i zadrži međunarodne i domaće investitore;
    Imajući u vidu osnaženu strategiju za provođenje sudske reforme u cilju jačanja napora na uspostavi vladavine prava u Bosni i Hercegovini u 2002/03. godini, koju je podržao Upravni odbor Vijeća za implementaciju mira 28. februara 2002. godine, te podsjećajući da je gore pomenuta strategija izrađena kao odgovor na pozive organa Bosne i Hercegovine da međunarodna zajednica pokrene snažnije aktivnosti u borbi protiv privrednog kriminala, korupcije i problema unutar sudskog sistema;

    Imajući takođe u vidu kominike Upravnog odbora Vijeća za implementaciju mira, izdat 7. maja 2002. godine u Sarajevu, u kojem se navodi da će osnivanje jedinstvenog Visokog sudskog i tužilačkog vijeća “postaviti temelj za dalju reformu pravosuđa, kao što je restrukturiranje sudskog i tužilačkog sistema“; S obzirom da se u kominikeu Upravnog odbora Vijeća za implementaciju mira, izdatom u Sarajevu 31. jula 2002. godine, organi vlasti u Bosni i Hercegovini pozivaju da pruže pomoć u blagovremenom osnivanju Visokog sudskog i tužilačkog vijeća i restrukturiranju sudskog i tužilačkog sistema; Svjestan potrebe za nastavkom restrukturiranja i procesa odabira sudija i tužilaca nakon osnivanja Visokog sudskog i tužilačkog vijeća za Federaciju Bosne i Hercegovine, te da restrukturiranje predstavlja korak od ključnog značaja za reformu i jačanje tužilačkog sistema;

    Uviđajući da kriminalne aktivnosti i dalje ugrožavaju ekonomska, fiskalna, komercijalna i druga socijalna prava i interese građana Bosne i Hercegovine, te da će restrukturiranje tužilačkog sistema u Federaciji Bosne i Hercegovine unaprijediti energičnu borbu protiv kriminala u Bosni i Hercegovini; Uvjeren da je od ključnog značaja za Bosnu i Hercegovinu da se osigura jačanje i poštivanje vladavine prava s ciljem stvaranja osnova za ekonomski rast i strana ulaganja; Prema tome, imajući u vidu hitnost i potrebu za restrukturiranjem tužilačkog sistema u Federaciji Bosne i Hercegovine i iz svih gore navedenih razloga, donosim slijedeću

    Godina VII -Broj 20, Četvrtak 22.augusta 2002.godine

    VISOKI PREDSTAVNIK ZA BOSNU I HERCEGOVINU
    Koristeći se ovlaštenjima koja su Visokom predstavniku data članom V Aneksa 10. (Sporazum o implementaciji civilnog dijela Mirovnog ugovora) Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, prema kojem je Visoki predstavnik konačni autoritet u zemlji u pogledu tumačenja gore navedenog Sporazuma o implementaciji civilnog dijela Mirovnog ugovora; i posebno uzevši u obzir član II 1. (d) istog Sporazuma prema kojem Visoki predstavnik “pomaže, kada Visoki predstavnik to ocijeni neophodnim, u rješavanju svih problema koji se pojave u vezi sa implementacijom civilnog dijela Mirovnog ugovora“;

    Pozivajući se na stav XI.2 Zaključaka sa Konferencije za implementaciju mira održane 9. i 10. decembra 1997. godine u Bonu, u kojem je Vijeće za implementaciju mira pozdravilo namjeru Visokog predstavnika da iskoristi svoj konačni autoritet u zemlji u pogledu tumačenja Sporazuma o implementaciji civilnog dijela Mirovnog ugovora kako bi pomogao u iznalaženju rješenja za probleme, kako je prethodno rečeno, “donošenjem obavezujućih odluka, kada to bude smatrao neophodnim,“ u vezi sa određenim pitanjima, uključujući (u skladu sa tačkom (c) ovog stava) i “mjere u svrhu obezbjeđenja implementacije Mirovnog sporazuma na čitavoj teritoriji Bosne i Hercegovine i njenih entiteta“;

    Pozivajući sedalje na stav 12.1 Deklaracije Vijeća za implementaciju mira sa sjednice održane u Madridu 15. i 16. decembra 1998. godine, kojim se jasno stavlja do znanja da Vijeće smatra da je uspostava vladavine prava koja uživa povjerenje svih građana preduslov za trajni mir i samoodrživu ekonomiju koja će biti sposobna da privuče i zadrži međunarodne i domaće investitore;

    Imajući u vidu osnaženu strategiju za provođenje sudske reforme u cilju jačanja napora na uspostavi vladavine prava u Bosni i Hercegovini u 2002/03. godini, koju je podržao Upravni odbor Vijeća za implementaciju mira 28. februara 2002. godine, te podsjećajući da je gore pomenuta strategija izrađena kao odgovor na pozive organa Bosne i Hercegovine da međunarodna zajednica pokrene snažnije aktivnosti u borbi protiv privrednog kriminala, korupcije i problema unutar sudskog sistema;

    Imajući takođe u vidu kominike Upravnog odbora Vijeća za implementaciju mira, izdat 7. maja 2002. godine u Sarajevu, u kojem se navodi da će osnivanje jedinstvenog Visokog sudskog i tužilačkog vijeća “postaviti temelj za dalju reformu pravosuđa, kao što je restrukturiranje sudskog i tužilačkog sistema“;

    S obzirom da se u kominikeu Upravnog odbora Vijeća za implementaciju mira, izdatom u Sarajevu 31. jula 2002. godine, organi vlasti u Bosni i Hercegovini pozivaju da pruže pomoć u blagovremenom osnivanju Visokog sudskog i tužilačkog vijeća i restrukturiranju sudskog i tužilačkog sistema;

    Svjestan potrebe za nastavkom restrukturiranja i procesa odabira sudija i tužilaca nakon osnivanja Visokog sudskog i tužilačkog vijeća za Federaciju Bosne i Hercegovine, te da restrukturiranje predstavlja korak od ključnog značaja za reformu i jačanje tužilačkog sistema;

    Uviđajući da kriminalne aktivnosti i dalje ugrožavaju ekonomska, fiskalna, komercijalna i druga socijalna prava i interese građana Bosne i Hercegovine, te da će restrukturiranje tužilačkog sistema u Federaciji Bosne i Hercegovine unaprijediti energičnu borbu protiv kriminala u Bosni i Hercegovini;
    Uvjerenda je od ključnog značaja za Bosnu i Hercegovinu da se osigura jačanje i poštivanje vladavine prava s ciljem stvaranja osnova za ekonomski rast i strana ulaganja;

    Prema tome, imajući u vidu hitnost i potrebu za restrukturiranjem tužilačkog sistema u Federaciji Bosne i Hercegovine i iz svih gore navedenih razloga,
    donosim slijedeću

    ODLUKU
    kojom proglašavam Zakon o kantonalnom tužilaštvu Kantona Sarajevo, koji čini sastavni dio ove odluke.
    Ovaj zakon stupa na snagu na privremenoj osnovi, kao što je to predviđeno u članu 40. ovog zakona, sve dok ga u odgovarajućoj formi, bez izmjena i dopuna i bilo kakvih uslova, ne usvoji Kantonalna skupština.
    Ova odluka stupa na snagu odmah i biće odmah objavljena u “Službenim novinama Kantona Sarajevo“.
    ZAKON
    O KANTONALNOM TUŽILAŠTVU KANTONA SARAJEVO

    I - OPĆE ODREDBE

    Član 1.

    Kantonalno tužilaštvo (u daljem tekstu: Tužilaštvo) je samostalno državno tijelo koje, u okviru prava Kantona Sarajevo (u daljem tekstu: Kanton) poduzima zakonom određene mjere u pogledu istražnih radnji i gonjenja osoba za koje se sumnja da su počinile krivična djela i privredne prestupe, te vrši druge poslove određene federalnim i kantonalnim zakonom.

    Član 2.
    Tužilaštvo vrši svoju funkciju u skladu sa Ustavom Bosne i Hercegovine, Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine i Ustavom Kantona, te na osnovu zakona Bosne i Hercegovine, Federacije i Kantona.
     
    Član 3.

    U okviru svojih nadležnosti, Tužilaštvo štiti ostvarivanje ljudskih prava i građanskih sloboda koje garantira Ustav Bosne i Hercegovine, Ustav Federacije Bosne i Hercegovine i Ustav Kantona, kao i ostvarivanje prava i interesa pravnih lica utvrđenih zakonom, te osigurava ustavnost i zakonitost.

    Član 4.

    Tužilaštvo se osniva i ukida zakonom.

    Član 5.

    (1) Funkciju Tužilaštva obavlja glavni kantonalni tužilac (u daljem tekstu: glavni tužilac) i zamjenici glavnog kantonalnog tužioca (u daljem tekstu: zamjenici glavnog tužioca) i kantonalni tužioci (u daljem tekstu: tužioci).
    (2) Glavnog tužioca, zamjenike glavnog tužioca i tužioce bira i imenuje Visoko sudsko i tužilačko vijeće Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Visoko sudsko i tužilačko vijeće).
    (3) Glavni tužilac ima najviše dva zamjenika. Broj zamjenika glavnog tužioca i broj tužilaca određuje Visoko sudsko i tužilačko vijeće.
    (4) Ako glavni tužilac ima dva zamjenika, Visoko sudsko i tužilačko vijeće, na prijedlog glavnog tužioca, imenuje jednog od dva zamjenika za prvog zamjenika glavnog tužioca.

    Član 6.

    (1) Tužilaštvo predstavlja i vodi glavni tužilac.
    (2) Zamjenici glavnog tužioca i tužioci obavljaju zadatke koje im povjerava glavni tužilac i za izvršenje tih zadataka odgovaraju glavnom tužiocu.
    (3) Zamjenici glavnog tužioca i tužioci mogu poduzimati sve mjere u postupku pred sudom ili organom vlasti, za čije poduzimanje glavni tužilac ima zakonsko ovlaštenje.

    Član 7.

    (1) Mandat glavnog tužioca i zamjenika glavnog tužioca traje šest godina, nakon čega mogu biti ponovo imenovani. Mandat prestaje u slučaju ostavke, navršenja starosne dobi propisane za odlazak u penziju po sili zakona ili smjenjivanja s dužnosti iz utvrđenih razloga. Po isteku mandata, glavni tužilac i zamjenik glavnog tužioca nastavljaju obavljati dužnosti tužioca.
    (2) Funkcija tužilaca je stalna. Njihov mandat prestaje u slučaju ostavke, navršenja starosne dobi propisane za odlazak u penziju po sili zakona ili smjenjivanja s dužnosti iz utvrđenih razloga.

    Član 8.

    Kantonalni kolegij tužilaca sastoji se od glavnog tužioca, zamjenika glavnog tužioca i tužilaca.

    Član 9.

    (1) Rad Tužilaštva nadzire glavni tužilac Federacije s ciljem osiguravanja zakonitosti i efikasnosti postupaka. Na zahtjev glavnog tužioca Federacije, glavni tužilac dostavlja izvještaje o pojedinim slučajevima, s detaljnim opisom mjera koje poduzima Tužilaštvo.
    (2) Glavni tužilac redovno, a najmanje jednom u šest mjeseci, Tužilaštvu Federacije podnosi izvještaje o stanju kriminaliteta i rješavanju slučajeva.

    Član 10.

    Tužilaštvo ima pravo i dužnost, u okviru ostvarivanja svojih funkcija, na vlastitu inicijativu ili na zahtjev, obavještavati Skupštinu Kantona, Vladu Kantona ili predsjednika, odnosno potpredsjednika Kantona o provođenju Krivičnog zakona u Kantonu i radu Tužilaštva.

    Član 11.

    (1) Tužilaštvo može obavještavati javnost i odgovarajuće organe vlasti i organizacije, putem sredstava informiranja ili drugim putem, o stanju kriminaliteta u Kantonu.
    (2) U okviru djelokruga rada utvrđenog zakonom i u skladu sa interesima postupka, Tužilaštvo može obavještavati javnost o pojedinim slučajevima krivičnog gonjenja ukoliko su te informacije od interesa za javnost. Prilikom obavještavanja javnosti, Tužilaštvo se rukovodi interesima pravednosti, imajući na umu standarde navedene u članu 6.(1) Evropske konvencije o zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda.

    Član 12.

    (1) Tužilaštvo prati i analizira probleme u tužilačkoj praksi Kantona, koji su od važnosti za provođenje Krivičnog zakona.
    (2) O pitanjima iz djelokruga Tužilaštva Federacije i Tužilaštva koja su od važnosti za provođenje Krivičnog zakona Federacije, glavni tužilac Federacije i glavni tužilac mogu zauzimati zajedničke stavove na sastancima koje saziva glavni tužilac Federacije na vlastitu inicijativu ili na prijedlog glavnog tužioca.

    Član 13.

    (1) U Tužilaštvu u ravnopravnoj upotrebi su bosanski, hrvatski i srpski jezik.
    (2) Tužilaštvo može koristiti i ostale jezike kao sredstvo komunikacije.
    (3) U Tužilaštvu u ravnopravnoj upotrebi su latinično i ćirilično pismo.

    Član 14.

    (1) Kantonalni propisi o radnom odnosu radnika u organima uprave shodno se primjenjuju i na zapošljavanje radnika u Tužilaštvu, ako ovim zakonom nije drugačije određeno.
    (2) Kantonalni propisi o državnoj upravi koji se odnose na rukovođenje i odgovornost funkcionera i njegovog zamjenika shodno se primjenjuju i na glavnog tužioca, njegovog zamjenika, odnosno zamjenike, te tužioce, ako ovim zakonom nije drugačije određeno.

    Član 15.

    (1) Tužilaštvo ima pečat u skladu sa Zakonom o pečatu Kantona.
    (2) Na zgradi u kojoj je smješteno tužilaštvo mora biti istaknut naziv tužilaštva i grb Federacije Bosne i Hercegovine i Kantona.

    II - OPĆE NADLEŽNOSTI I OVLAŠTENJA

    Član 16.

    Tužilaštvo vodi istragu i goni osobe za koje sumnja da su počinioci krivičnih djela i privrednih prijestupa i vrši druge poslove određene zakonom.

    Član 17.

    (1) Kad nađe da zbog povrede kantonalnog zakona ili međunarodnog ugovora postoje osnovani razlozi da upotrijebi pravno sredstvo protiv izvršne sudske odluke ili odluke donesene u upravnom ili drugom postupku, glavni tužilac može zahtijevati da se odloži, odnosno prekine izvršenje takve odluke, ako bi njenim izvršenjem mogle nastupiti neotklonjive štetne posljedice.
    (2) Ako glavni tužilac podnese zahtjev iz stava 1. ovog člana, odložiće se, odnosno prekinut će se izvršenje odluke. Odlaganje, odnosno prekidanje izvršenja odluke traje do donošenja odluke o pravnom sredstvu glavnog tužioca.
    (3) Odluka o odlaganju, odnosno o prekidanju izvršenja, prestaje da važi i ako glavni tužilac u roku od 30 dana od dana prijema odluke ne upotrijebi pravno sredstvo.

    Član 18.

    (1) U okviru svojih ovlaštenja iz člana 9. Zakona o tužilaštvu Federacije, glavni tužilac Federacije može Tužilaštvu izdati opće ili pojedinačne obavezne instrukcije i provesti krivičnu istragu i gonjenje pred kantonalnim i općinskim sudovima, kad glavni tužilac Federacije opravdano vjeruje da Tužilaštvo nije primijenilo odredbe Krivičnog zakona Federacije ili da Tužilaštvo u svojoj nadležnosti ne može efikasno goniti osobe za koje smatra da su počinili krivično djelo.
    (2) Glavni tužilac Federacije može prenijeti određene predmete ili mjere koje spadaju u nadležnost Tužilaštva na drugo tužilaštvo. Bez obzira na nadležnosti tužilaštva, glavni tužilac Federacije može povjeriti i pojedinačne predmete glavnim tužiocima, zamjeniku, odnosno zamjenicima glavnog tužioca, tužiocu Federacije, odnosno tužiocima ili tužiocu, odnosno tužiocima tužilaštva.

    Član 19.

    (1) Glavni tužilac, odnosno zamjenik glavnog tužioca ili tužilac mogu se privremeno dodijeliti drugom tužilaštvu ili Tužilaštvu Federacije bez njegovog pristanka na period od najviše šest mjeseci u roku od pet godina.
    (2) Glavni tužilac Federacije donosi odluku o privremenom premještaju i o tome obavještava Visoko sudsko i tužilačko vijeće.
    (3) Glavni tužilac, zamjenik glavnog tužioca, odnosno tužilac koji je dodijeljen drugom tužilaštvu ili Tužilaštvu Federacije ima pravo na plaću, nadoknade i druga zakonom utvrđena primanja.

    Član 20.

    Pravo i dužnost glavnog tužioca je da izda obavezne instrukcije zamjenicima glavnog tužioca i tužiocima u vezi s njihovim radom. Pored toga, glavni tužilac može:
    a. poduzeti određene mjere iz nadležnosti zamjenika glavnog tužioca, odnosno tužilaca, ili tužioca, odnosno tužilaca;
    b. ovlastiti drugog zamjenika, odnosno zamjenike glavnog tužioca ili tužioca, odnosno tužioce da procesuira određene slučajeve iz nadležnosti drugog, odnosno drugih zamjenika glavnog tužioca ili tužioca, odnosno tužilaca; i
    c. ovlastiti zamjenika glavnog tužioca, odnosno zamjenike ili tužioca, odnosno tužioce da vrše posebne aktivnosti koje su u nadležnosti drugog, odnosno drugih zamjenika glavnog tužioca ili drugog tužioca, odnosno tužilaca.

    Član 21.

    (1) U smislu ovog zakona, obavezne radne instrukcije znače instrukcije opće prirode vezane za rad i aktivnosti zamjenika glavnog tužioca i tužilaca, kao i instrukcije za poduzimanje mjera u određenim slučajevima.
    (2) Glavni tužilac izdaje obavezne radne instrukcije opće prirode u skladu sa Pravilnikom.

    III - ORGANIZACIJA I RAD

    Član 22.

    (1) Tužilaštvo se uspostavlja sa jurisdikcijom za cijelu teritoriju Kantona.
    (2) Na prijedlog glavnog tužioca i nakon što sasluša glavnog tužioca Federacije i Vladu Kantona, Visoko sudsko i tužilačko vijeće odlučuje o uspostavljanju ili prestanku rada područnih tužilaštava Tužilaštva u općinama Kantona. Područna tužilaštva se mogu otvoriti samo ukoliko postoji hitna i neophodna potreba za takvim područnim tužilaštvom.
    (3) Kantonalna tužilaštva i područna tužilaštva predstavljaju jedinstveno organizaciono tijelo. Područna tužilaštva se uspostavljaju kako bi se zagarantirala efikasnost predmetnog postupka.

    Član 23.

    U ispunjavanju svoje funkcije, Tužilaštvo učestvuje u postupcima pred Kantonalnim i općinskim sudovima Kantona.

    Član 24.

    Sjedište Tužilaštva se nalazi u Sarajevu.

    Član 25.

    Kada je glavni tužilac odsutan ili spriječen, mijenja ga (prvi) zamjenik glavnog tužioca, a zatim zamjenik glavnog tužioca, ukoliko je isti imenovan. U slučaju kada su glavni tužilac i njegov zamjenik, odnosno zamjenici odsutni ili spriječeni, tužilac, koji ima najduže radno iskustvo, vrši funkciju privremenog glavnog tužioca. Ukoliko su glavni tužilac i njegovi zamjenici odsutni ili spriječeni duže od jednog mjeseca, glavni tužilac Federacije određuje vršioca dužnosti glavnog tužioca, za period ne duži od šest mjeseci. Po isteku ovog perioda, glavni tužilac Federacije obavještava Visoko sudsko i tužilačko vijeće o upražnjenom mjestu u Tužilaštvu, koje potom može objaviti oglas za popunjavanje ovog radnog mjesta.

    Član 26.

    Glavni tužilac, zamjenici glavnog tužioca i tužioci ne mogu biti pozvani na krivičnu ili građansko-pravnu odgovornost ni za jedno djelo učinjeno tokom obavljanja svojih službenih dužnosti.

    Član 27.

    (1) Kanton odgovara za štetu koju glavni tužilac, zamjenici glavnog tužioca ili tužioci nanesu građaninu ili pravnom licu tokom obavljanja svojih dužnosti nepropisnim ili nezakonitim radom.
    (2) Kanton može zahtijevati da glavni tužilac, zamjenici glavnog tužioca ili tužioci izvrše naknadu plaćenog iznosa za štetu samo ukoliko je šteta prouzrokovana namjerno ili iz krajnje nepažnje.
    (3) Zahtjev za naknadu štete iz stava 2. ovog člana zastarijeva u roku od šest mjeseci od dana prvobitno isplaćene naknade.

    Član 28.

    (1) Na kraju svake budžetske godine, glavni tužilac izrađuje statistički pregled svojih aktivnosti koje se odnose na:
    a) neriješene i okončane predmete (opis krivičnog djela, datum kada je isto počinjeno, ime, prezime i datum rođenja navodnog počinioca, datum podnošenja),
    b) broj primljenih predmeta tokom tekuće godine (vidi tačku a),
    c) datum i vrstu konačne ili privremene odluke o tekućim predmetima u Tužilaštvu,
    d) datum i vrstu konačne ili privremene odluke o pred- metima gdje je prihvaćena optužnica od strane suda ili gdje je donesena sudska presuda.
    (2) Na kraju svake budžetske godine, na osnovu statističkog pregleda, glavni tužilac podnosi izvještaj Kantonalnoj skupštini. Glavni tužilac daje detaljan izvještaj o stanju kriminala u Kantonu i tokovima kriminala. Glavni tužilac može u svojim zaključcima dati prijedloge da se izvrši reforma zakona. Prethodno pomenuti zaključci se objavljuju u medijima i drugim odgovarajućim forumima.
    (3) Glavni tužilac dostavlja glavnom tužiocu Federacije potrebne podatke u svrhe pomenute u članu 28., stav 2. Zakona o tužilaštvu Federacije.

    IV - UNUTRAŠNJA ORGANIZACIJA TUŽILAŠTVA

    Član 29.

    (1) Postoji Pravilnik Tužilaštva, kojim se,inter alia, uređuje organizacija Tužilaštva, broj administrativno-tehničkog osoblja, te uslovi za obavljanje tih poslova.
    (2) Pravilnik Tužilaštva donosi glavni tužilac, po odobrenju Kolegija tužilaca i Visokog sudskog i tužilačkog vijeća.

    Član 30.

    (1) Glavni tužilac rukovodi Tužilaštvom. Glavni tužilac izdaje opće instrukcije tužilačkim i administrativnim odjelima Tužilaštva u skladu sa Pravilnikom.
    (2) Na početku svake godine, glavni tužilac donosi opći plan za distribuciju predmeta, te za administrativna pitanja. U vezi sa distribucijom predmeta, opći plan mora odrediti objektivne kriterije prema kojim će se predmeti distribuirati. Opći plan se može izmijeniti i dopuniti tokom godine ukoliko to bude potrebno zbog promjene u broju primljenih predmeta ili sličnih administrativnih pitanja ili drugih nepredviđenih okolnosti.

    Član 31.

    (1) Tužilaštvo ima arhivara kojeg imenuje Kolegij tužilaca. Tužilaštvo ima i drugo osoblje nadležno za stručne, administrativne i tehničke poslove.
    (2) Arhivar pomaže glavnom tužiocu u obavljanju adminis- trativnih poslova i izradi administrativnog dijela plana u skladu s članom 30., stav 2. ovog zakona.
    (3) Poslove arhivara može obavljati osoba koja je diplomirani pravnik i ima najmanje 2 godine odgovarajućeg iskustva iz oblasti prava.
    (4) Arhivar pomaže glavnom tužiocu u pripremi i izvršavanju budžeta Tužilaštva.

    Član 32.

    (1) Tužilaštvo vodi evidenciju o predmetima. Kada Tužilaštvo zaprimi predmet, registrira ga navodeći, između ostalog, slijedeće podatke, ukoliko su mu oni poznati:
    ime i prezime osobe protiv koje je podnijeta krivična prijava,
    državljanstvo osobe protiv koje je podnijeta krivična prijava,
    adresa osobe protiv koje je podnijeta krivična prijava,
    datum kada je počinjeno krivično djelo,
    pravni karakter krivičnog djela,
    odgovarajuće odredbe Krivičnog zakona,
    broj dosjea u Tužilaštvu,
    dosje pod kojim je predmet zavela institucija za provedbu zakona,
    datum uvođenja predmeta u evidenciju Tužilaštva.
    (2) Glavni tužilac donosi detaljnije propise o upravi u okviru Pravilnika, izrađenom u saradnji s arhivarom, ukoliko ti propisi nisu donešeni u okviru općih uputstava i plana distribucije.

    Član 33.

    (1) Državljanin Bosne i Hercegovine koji je diplomirani pravnik i koji ispunjava opće uvjete za zapošljavanje u organima vlasti može biti zaposlen kao pripravnik.
    (2) Pripravnici se zapošljavaju u Tužilaštvu i postepeno im se dodjeljuju sve vrste poslova kako bi stekli praktična iskustva u svim oblastima rada Tužilaštva.
    (3) Pripravnici se upošljavaju na određeno vrijeme na period od najviše dvije godine.
    (4) Tokom dijela njihovog pripravničkog staža, pripravnici se upućuju na praktičan rad u općinske i kantonalne sudove.
    (5) Dužina trajanja praktičnog rada pripravnika, uvjeti za sticanje prava na polaganje pravosudnog ispita, te program i način polaganja pravosudnog ispita reguliraju se posebnim propisom.

    Član 34.

    Odredbe o posebnim propisima kojima se reguliraju funkcije, prava i dužnosti uposlenika u kantonalnim organima vlasti odnose se i na uposlenike u Tužilaštvu, osim ukoliko to nije drugačije utvrđeno ovim ili drugim Zakonom.

    V - FINANSIRANJE TUŽILAŠTVA

    Član 35.

    (1) Tužilaštvo ima svoj budžet koji je sastavni dio kantonalnog budžeta. Prije početka budžetske godine, glavni tužilac prezentira prijedlog budžeta Visokom sudskom i tužilačkom vijeću. Glavni tužilac ima pravo da brani prijedlog Visokog sudskog i tužilačkog vijeća i da prisustvuje sjednicama kantonalne Skupštine i njenih odgovarajućih komisija svaki put kada se na sjednicama razgovara ili odlučuje o budžetskim pitanjima koja se odnose na Tužilaštvo.
    (2) Glavni tužilac je, uz pomoć arhivara, nadležan za pripremanje i izvršenje budžeta.
    (3) Na kraju svake budžetske godine, glavni tužilac obavještava Kantonalnu skupštinu o izvršenju budžeta Tužilaštva.

    VI - PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

    Član 36.

    (1) Tužilaštvo se u skladu s ovim zakonom uspostavlja na dan koji odredi Visoko sudsko i tužilačko vijeće. Visoko sudsko i tužilačko vijeće objavljuje ovu odluku u “Službenim novinama Kantona Sarajevo“.
    (2) Na dan iz stava 1. ovog člana svi zakoni i propisi koji se odnose na tužilačke funkcije na općinskom nivou smatraće se tužilačkim funkcijama na kantonalnom nivou. Ukidaju se sve odredbe zakona Federacije ili njenih kantona koje su u suprotnosti s ovim zakonom.
    (3) Postojeći Zakon o tužilaštvu Kantona Sarajevo (“Službene novine Kantona Sarajevo“, br. 3/97 i 21/01) stavlja se van snage na dan iz stava 1. ovog člana.

    Član 37.

    (1) Do donošenja propisa o internim aktivnostima Tužilaštva u skladu s ovim zakonom, primjenjuju se postojeći propisi o internim aktivnostima Tužilaštva, ukoliko ti propisi nisu u suprotnosti s ovim zakonom.

    Član 38.

    Glavni tužilac, zamjenici glavnog tužioca i tužioci imaju pravo na plaću i druge naknade definirane zakonom.

    Član 39.

    (1) Postojeće kantonalno Tužilaštvo i općinska Tužilaštva Kantona Sarajevo izvršiće prijenos imovine, predmeta iz njihove nadležnosti i arhiva na novo Tužilaštvo na dan uspostave novog Tužilaštva u skladu s članom 36., stav 1. ovog zakona.
    (2) Prijenos imovine, predmeta i arhiva iz stava 1. ovog člana izvršiće postojeći kantonalni i općinski tužioci, koji će sačiniti službenu zabilješku o gore navedenom prijenosu.
    (3) Kopija službene zabilješke dostavlja se kantonalnom Ministarstvu pravde i novouspostavljenom Tužilaštvu.

    Član 40.
    Ovaj zakon o kantonalnom tužilaštvu stupa na snagu osam dana od dana objavljivanja u “Službenim novinama Kantona Sarajevo“.

    Broj 24/02 21. augusta 2002. godine Sarajevo

    Visoki predstavnik Paddy Ashdown, s. r.
    You are reading an article on:
    Back to top

    Zakon o Kantonalnom tužilaštvu Kantona Sarajevo

    13.09.2010.

    Na ovom mjestu možete vidjeti Zakon o Kantonalnom tužilaštvu Kantona Sarajevo, kojim se uređuju nadležnost, rad i organizacija Kantonalnog tužilaštva Kantona Sarajevo.

    Godina VII -Broj 20, Četvrtak 22.augusta 2002. godine VISOKI PREDSTAVNIK ZA BOSNU I HERCEGOVINU Koristeći se ovlaštenjima koja su Visokom predstavniku data članom V Aneksa 10. (Sporazum o implementaciji civilnog dijela Mirovnog ugovora) Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, prema kojem je Visoki predstavnik konačni autoritet u zemlji u pogledu tumačenja gore navedenog Sporazuma o implementaciji civilnog dijela Mirovnog ugovora; i posebno uzevši u obzir član II 1. (d) istog Sporazuma prema kojem Visoki predstavnik “pomaže, kada Visoki predstavnik to ocijeni neophodnim, u rješavanju svih problema koji se pojave u vezi sa implementacijom civilnog dijela Mirovnog ugovora“;

    Pozivajući se na stav XI.2 Zaključaka sa Konferencije za implementaciju mira održane 9. i 10. decembra 1997. godine u Bonu, u kojem je Vijeće za implementaciju mira pozdravilo namjeru Visokog predstavnika da iskoristi svoj konačni autoritet u zemlji u pogledu tumačenja Sporazuma o implementaciji civilnog dijela Mirovnog ugovora kako bi pomogao u iznalaženju rješenja za probleme, kako je prethodno rečeno, “donošenjem obavezujućih odluka, kada to bude smatrao neophodnim,“ u vezi sa određenim pitanjima, uključujući (u skladu sa tačkom (c) ovog stava) i “mjere u svrhu obezbjeđenja implementacije Mirovnog sporazuma na čitavoj teritoriji Bosne i Hercegovine i njenih entiteta“;

    Pozivajući sedalje na stav 12.1 Deklaracije Vijeća za implementaciju mira sa sjednice održane u Madridu 15. i 16. decembra 1998. godine, kojim se jasno stavlja do znanja da Vijeće smatra da je uspostava vladavine prava koja uživa povjerenje svih građana preduslov za trajni mir i samoodrživu ekonomiju koja će biti sposobna da privuče i zadrži međunarodne i domaće investitore;
    Imajući u vidu osnaženu strategiju za provođenje sudske reforme u cilju jačanja napora na uspostavi vladavine prava u Bosni i Hercegovini u 2002/03. godini, koju je podržao Upravni odbor Vijeća za implementaciju mira 28. februara 2002. godine, te podsjećajući da je gore pomenuta strategija izrađena kao odgovor na pozive organa Bosne i Hercegovine da međunarodna zajednica pokrene snažnije aktivnosti u borbi protiv privrednog kriminala, korupcije i problema unutar sudskog sistema;

    Imajući takođe u vidu kominike Upravnog odbora Vijeća za implementaciju mira, izdat 7. maja 2002. godine u Sarajevu, u kojem se navodi da će osnivanje jedinstvenog Visokog sudskog i tužilačkog vijeća “postaviti temelj za dalju reformu pravosuđa, kao što je restrukturiranje sudskog i tužilačkog sistema“; S obzirom da se u kominikeu Upravnog odbora Vijeća za implementaciju mira, izdatom u Sarajevu 31. jula 2002. godine, organi vlasti u Bosni i Hercegovini pozivaju da pruže pomoć u blagovremenom osnivanju Visokog sudskog i tužilačkog vijeća i restrukturiranju sudskog i tužilačkog sistema; Svjestan potrebe za nastavkom restrukturiranja i procesa odabira sudija i tužilaca nakon osnivanja Visokog sudskog i tužilačkog vijeća za Federaciju Bosne i Hercegovine, te da restrukturiranje predstavlja korak od ključnog značaja za reformu i jačanje tužilačkog sistema;

    Uviđajući da kriminalne aktivnosti i dalje ugrožavaju ekonomska, fiskalna, komercijalna i druga socijalna prava i interese građana Bosne i Hercegovine, te da će restrukturiranje tužilačkog sistema u Federaciji Bosne i Hercegovine unaprijediti energičnu borbu protiv kriminala u Bosni i Hercegovini; Uvjeren da je od ključnog značaja za Bosnu i Hercegovinu da se osigura jačanje i poštivanje vladavine prava s ciljem stvaranja osnova za ekonomski rast i strana ulaganja; Prema tome, imajući u vidu hitnost i potrebu za restrukturiranjem tužilačkog sistema u Federaciji Bosne i Hercegovine i iz svih gore navedenih razloga, donosim slijedeću

    Godina VII -Broj 20, Četvrtak 22.augusta 2002.godine

    VISOKI PREDSTAVNIK ZA BOSNU I HERCEGOVINU
    Koristeći se ovlaštenjima koja su Visokom predstavniku data članom V Aneksa 10. (Sporazum o implementaciji civilnog dijela Mirovnog ugovora) Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, prema kojem je Visoki predstavnik konačni autoritet u zemlji u pogledu tumačenja gore navedenog Sporazuma o implementaciji civilnog dijela Mirovnog ugovora; i posebno uzevši u obzir član II 1. (d) istog Sporazuma prema kojem Visoki predstavnik “pomaže, kada Visoki predstavnik to ocijeni neophodnim, u rješavanju svih problema koji se pojave u vezi sa implementacijom civilnog dijela Mirovnog ugovora“;

    Pozivajući se na stav XI.2 Zaključaka sa Konferencije za implementaciju mira održane 9. i 10. decembra 1997. godine u Bonu, u kojem je Vijeće za implementaciju mira pozdravilo namjeru Visokog predstavnika da iskoristi svoj konačni autoritet u zemlji u pogledu tumačenja Sporazuma o implementaciji civilnog dijela Mirovnog ugovora kako bi pomogao u iznalaženju rješenja za probleme, kako je prethodno rečeno, “donošenjem obavezujućih odluka, kada to bude smatrao neophodnim,“ u vezi sa određenim pitanjima, uključujući (u skladu sa tačkom (c) ovog stava) i “mjere u svrhu obezbjeđenja implementacije Mirovnog sporazuma na čitavoj teritoriji Bosne i Hercegovine i njenih entiteta“;

    Pozivajući sedalje na stav 12.1 Deklaracije Vijeća za implementaciju mira sa sjednice održane u Madridu 15. i 16. decembra 1998. godine, kojim se jasno stavlja do znanja da Vijeće smatra da je uspostava vladavine prava koja uživa povjerenje svih građana preduslov za trajni mir i samoodrživu ekonomiju koja će biti sposobna da privuče i zadrži međunarodne i domaće investitore;

    Imajući u vidu osnaženu strategiju za provođenje sudske reforme u cilju jačanja napora na uspostavi vladavine prava u Bosni i Hercegovini u 2002/03. godini, koju je podržao Upravni odbor Vijeća za implementaciju mira 28. februara 2002. godine, te podsjećajući da je gore pomenuta strategija izrađena kao odgovor na pozive organa Bosne i Hercegovine da međunarodna zajednica pokrene snažnije aktivnosti u borbi protiv privrednog kriminala, korupcije i problema unutar sudskog sistema;

    Imajući takođe u vidu kominike Upravnog odbora Vijeća za implementaciju mira, izdat 7. maja 2002. godine u Sarajevu, u kojem se navodi da će osnivanje jedinstvenog Visokog sudskog i tužilačkog vijeća “postaviti temelj za dalju reformu pravosuđa, kao što je restrukturiranje sudskog i tužilačkog sistema“;

    S obzirom da se u kominikeu Upravnog odbora Vijeća za implementaciju mira, izdatom u Sarajevu 31. jula 2002. godine, organi vlasti u Bosni i Hercegovini pozivaju da pruže pomoć u blagovremenom osnivanju Visokog sudskog i tužilačkog vijeća i restrukturiranju sudskog i tužilačkog sistema;

    Svjestan potrebe za nastavkom restrukturiranja i procesa odabira sudija i tužilaca nakon osnivanja Visokog sudskog i tužilačkog vijeća za Federaciju Bosne i Hercegovine, te da restrukturiranje predstavlja korak od ključnog značaja za reformu i jačanje tužilačkog sistema;

    Uviđajući da kriminalne aktivnosti i dalje ugrožavaju ekonomska, fiskalna, komercijalna i druga socijalna prava i interese građana Bosne i Hercegovine, te da će restrukturiranje tužilačkog sistema u Federaciji Bosne i Hercegovine unaprijediti energičnu borbu protiv kriminala u Bosni i Hercegovini;
    Uvjerenda je od ključnog značaja za Bosnu i Hercegovinu da se osigura jačanje i poštivanje vladavine prava s ciljem stvaranja osnova za ekonomski rast i strana ulaganja;

    Prema tome, imajući u vidu hitnost i potrebu za restrukturiranjem tužilačkog sistema u Federaciji Bosne i Hercegovine i iz svih gore navedenih razloga,
    donosim slijedeću

    ODLUKU
    kojom proglašavam Zakon o kantonalnom tužilaštvu Kantona Sarajevo, koji čini sastavni dio ove odluke.
    Ovaj zakon stupa na snagu na privremenoj osnovi, kao što je to predviđeno u članu 40. ovog zakona, sve dok ga u odgovarajućoj formi, bez izmjena i dopuna i bilo kakvih uslova, ne usvoji Kantonalna skupština.
    Ova odluka stupa na snagu odmah i biće odmah objavljena u “Službenim novinama Kantona Sarajevo“.
    ZAKON
    O KANTONALNOM TUŽILAŠTVU KANTONA SARAJEVO

    I - OPĆE ODREDBE

    Član 1.

    Kantonalno tužilaštvo (u daljem tekstu: Tužilaštvo) je samostalno državno tijelo koje, u okviru prava Kantona Sarajevo (u daljem tekstu: Kanton) poduzima zakonom određene mjere u pogledu istražnih radnji i gonjenja osoba za koje se sumnja da su počinile krivična djela i privredne prestupe, te vrši druge poslove određene federalnim i kantonalnim zakonom.

    Član 2.
    Tužilaštvo vrši svoju funkciju u skladu sa Ustavom Bosne i Hercegovine, Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine i Ustavom Kantona, te na osnovu zakona Bosne i Hercegovine, Federacije i Kantona.
     
    Član 3.

    U okviru svojih nadležnosti, Tužilaštvo štiti ostvarivanje ljudskih prava i građanskih sloboda koje garantira Ustav Bosne i Hercegovine, Ustav Federacije Bosne i Hercegovine i Ustav Kantona, kao i ostvarivanje prava i interesa pravnih lica utvrđenih zakonom, te osigurava ustavnost i zakonitost.

    Član 4.

    Tužilaštvo se osniva i ukida zakonom.

    Član 5.

    (1) Funkciju Tužilaštva obavlja glavni kantonalni tužilac (u daljem tekstu: glavni tužilac) i zamjenici glavnog kantonalnog tužioca (u daljem tekstu: zamjenici glavnog tužioca) i kantonalni tužioci (u daljem tekstu: tužioci).
    (2) Glavnog tužioca, zamjenike glavnog tužioca i tužioce bira i imenuje Visoko sudsko i tužilačko vijeće Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Visoko sudsko i tužilačko vijeće).
    (3) Glavni tužilac ima najviše dva zamjenika. Broj zamjenika glavnog tužioca i broj tužilaca određuje Visoko sudsko i tužilačko vijeće.
    (4) Ako glavni tužilac ima dva zamjenika, Visoko sudsko i tužilačko vijeće, na prijedlog glavnog tužioca, imenuje jednog od dva zamjenika za prvog zamjenika glavnog tužioca.

    Član 6.

    (1) Tužilaštvo predstavlja i vodi glavni tužilac.
    (2) Zamjenici glavnog tužioca i tužioci obavljaju zadatke koje im povjerava glavni tužilac i za izvršenje tih zadataka odgovaraju glavnom tužiocu.
    (3) Zamjenici glavnog tužioca i tužioci mogu poduzimati sve mjere u postupku pred sudom ili organom vlasti, za čije poduzimanje glavni tužilac ima zakonsko ovlaštenje.

    Član 7.

    (1) Mandat glavnog tužioca i zamjenika glavnog tužioca traje šest godina, nakon čega mogu biti ponovo imenovani. Mandat prestaje u slučaju ostavke, navršenja starosne dobi propisane za odlazak u penziju po sili zakona ili smjenjivanja s dužnosti iz utvrđenih razloga. Po isteku mandata, glavni tužilac i zamjenik glavnog tužioca nastavljaju obavljati dužnosti tužioca.
    (2) Funkcija tužilaca je stalna. Njihov mandat prestaje u slučaju ostavke, navršenja starosne dobi propisane za odlazak u penziju po sili zakona ili smjenjivanja s dužnosti iz utvrđenih razloga.

    Član 8.

    Kantonalni kolegij tužilaca sastoji se od glavnog tužioca, zamjenika glavnog tužioca i tužilaca.

    Član 9.

    (1) Rad Tužilaštva nadzire glavni tužilac Federacije s ciljem osiguravanja zakonitosti i efikasnosti postupaka. Na zahtjev glavnog tužioca Federacije, glavni tužilac dostavlja izvještaje o pojedinim slučajevima, s detaljnim opisom mjera koje poduzima Tužilaštvo.
    (2) Glavni tužilac redovno, a najmanje jednom u šest mjeseci, Tužilaštvu Federacije podnosi izvještaje o stanju kriminaliteta i rješavanju slučajeva.

    Član 10.

    Tužilaštvo ima pravo i dužnost, u okviru ostvarivanja svojih funkcija, na vlastitu inicijativu ili na zahtjev, obavještavati Skupštinu Kantona, Vladu Kantona ili predsjednika, odnosno potpredsjednika Kantona o provođenju Krivičnog zakona u Kantonu i radu Tužilaštva.

    Član 11.

    (1) Tužilaštvo može obavještavati javnost i odgovarajuće organe vlasti i organizacije, putem sredstava informiranja ili drugim putem, o stanju kriminaliteta u Kantonu.
    (2) U okviru djelokruga rada utvrđenog zakonom i u skladu sa interesima postupka, Tužilaštvo može obavještavati javnost o pojedinim slučajevima krivičnog gonjenja ukoliko su te informacije od interesa za javnost. Prilikom obavještavanja javnosti, Tužilaštvo se rukovodi interesima pravednosti, imajući na umu standarde navedene u članu 6.(1) Evropske konvencije o zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda.

    Član 12.

    (1) Tužilaštvo prati i analizira probleme u tužilačkoj praksi Kantona, koji su od važnosti za provođenje Krivičnog zakona.
    (2) O pitanjima iz djelokruga Tužilaštva Federacije i Tužilaštva koja su od važnosti za provođenje Krivičnog zakona Federacije, glavni tužilac Federacije i glavni tužilac mogu zauzimati zajedničke stavove na sastancima koje saziva glavni tužilac Federacije na vlastitu inicijativu ili na prijedlog glavnog tužioca.

    Član 13.

    (1) U Tužilaštvu u ravnopravnoj upotrebi su bosanski, hrvatski i srpski jezik.
    (2) Tužilaštvo može koristiti i ostale jezike kao sredstvo komunikacije.
    (3) U Tužilaštvu u ravnopravnoj upotrebi su latinično i ćirilično pismo.

    Član 14.

    (1) Kantonalni propisi o radnom odnosu radnika u organima uprave shodno se primjenjuju i na zapošljavanje radnika u Tužilaštvu, ako ovim zakonom nije drugačije određeno.
    (2) Kantonalni propisi o državnoj upravi koji se odnose na rukovođenje i odgovornost funkcionera i njegovog zamjenika shodno se primjenjuju i na glavnog tužioca, njegovog zamjenika, odnosno zamjenike, te tužioce, ako ovim zakonom nije drugačije određeno.

    Član 15.

    (1) Tužilaštvo ima pečat u skladu sa Zakonom o pečatu Kantona.
    (2) Na zgradi u kojoj je smješteno tužilaštvo mora biti istaknut naziv tužilaštva i grb Federacije Bosne i Hercegovine i Kantona.

    II - OPĆE NADLEŽNOSTI I OVLAŠTENJA

    Član 16.

    Tužilaštvo vodi istragu i goni osobe za koje sumnja da su počinioci krivičnih djela i privrednih prijestupa i vrši druge poslove određene zakonom.

    Član 17.

    (1) Kad nađe da zbog povrede kantonalnog zakona ili međunarodnog ugovora postoje osnovani razlozi da upotrijebi pravno sredstvo protiv izvršne sudske odluke ili odluke donesene u upravnom ili drugom postupku, glavni tužilac može zahtijevati da se odloži, odnosno prekine izvršenje takve odluke, ako bi njenim izvršenjem mogle nastupiti neotklonjive štetne posljedice.
    (2) Ako glavni tužilac podnese zahtjev iz stava 1. ovog člana, odložiće se, odnosno prekinut će se izvršenje odluke. Odlaganje, odnosno prekidanje izvršenja odluke traje do donošenja odluke o pravnom sredstvu glavnog tužioca.
    (3) Odluka o odlaganju, odnosno o prekidanju izvršenja, prestaje da važi i ako glavni tužilac u roku od 30 dana od dana prijema odluke ne upotrijebi pravno sredstvo.

    Član 18.

    (1) U okviru svojih ovlaštenja iz člana 9. Zakona o tužilaštvu Federacije, glavni tužilac Federacije može Tužilaštvu izdati opće ili pojedinačne obavezne instrukcije i provesti krivičnu istragu i gonjenje pred kantonalnim i općinskim sudovima, kad glavni tužilac Federacije opravdano vjeruje da Tužilaštvo nije primijenilo odredbe Krivičnog zakona Federacije ili da Tužilaštvo u svojoj nadležnosti ne može efikasno goniti osobe za koje smatra da su počinili krivično djelo.
    (2) Glavni tužilac Federacije može prenijeti određene predmete ili mjere koje spadaju u nadležnost Tužilaštva na drugo tužilaštvo. Bez obzira na nadležnosti tužilaštva, glavni tužilac Federacije može povjeriti i pojedinačne predmete glavnim tužiocima, zamjeniku, odnosno zamjenicima glavnog tužioca, tužiocu Federacije, odnosno tužiocima ili tužiocu, odnosno tužiocima tužilaštva.

    Član 19.

    (1) Glavni tužilac, odnosno zamjenik glavnog tužioca ili tužilac mogu se privremeno dodijeliti drugom tužilaštvu ili Tužilaštvu Federacije bez njegovog pristanka na period od najviše šest mjeseci u roku od pet godina.
    (2) Glavni tužilac Federacije donosi odluku o privremenom premještaju i o tome obavještava Visoko sudsko i tužilačko vijeće.
    (3) Glavni tužilac, zamjenik glavnog tužioca, odnosno tužilac koji je dodijeljen drugom tužilaštvu ili Tužilaštvu Federacije ima pravo na plaću, nadoknade i druga zakonom utvrđena primanja.

    Član 20.

    Pravo i dužnost glavnog tužioca je da izda obavezne instrukcije zamjenicima glavnog tužioca i tužiocima u vezi s njihovim radom. Pored toga, glavni tužilac može:
    a. poduzeti određene mjere iz nadležnosti zamjenika glavnog tužioca, odnosno tužilaca, ili tužioca, odnosno tužilaca;
    b. ovlastiti drugog zamjenika, odnosno zamjenike glavnog tužioca ili tužioca, odnosno tužioce da procesuira određene slučajeve iz nadležnosti drugog, odnosno drugih zamjenika glavnog tužioca ili tužioca, odnosno tužilaca; i
    c. ovlastiti zamjenika glavnog tužioca, odnosno zamjenike ili tužioca, odnosno tužioce da vrše posebne aktivnosti koje su u nadležnosti drugog, odnosno drugih zamjenika glavnog tužioca ili drugog tužioca, odnosno tužilaca.

    Član 21.

    (1) U smislu ovog zakona, obavezne radne instrukcije znače instrukcije opće prirode vezane za rad i aktivnosti zamjenika glavnog tužioca i tužilaca, kao i instrukcije za poduzimanje mjera u određenim slučajevima.
    (2) Glavni tužilac izdaje obavezne radne instrukcije opće prirode u skladu sa Pravilnikom.

    III - ORGANIZACIJA I RAD

    Član 22.

    (1) Tužilaštvo se uspostavlja sa jurisdikcijom za cijelu teritoriju Kantona.
    (2) Na prijedlog glavnog tužioca i nakon što sasluša glavnog tužioca Federacije i Vladu Kantona, Visoko sudsko i tužilačko vijeće odlučuje o uspostavljanju ili prestanku rada područnih tužilaštava Tužilaštva u općinama Kantona. Područna tužilaštva se mogu otvoriti samo ukoliko postoji hitna i neophodna potreba za takvim područnim tužilaštvom.
    (3) Kantonalna tužilaštva i područna tužilaštva predstavljaju jedinstveno organizaciono tijelo. Područna tužilaštva se uspostavljaju kako bi se zagarantirala efikasnost predmetnog postupka.

    Član 23.

    U ispunjavanju svoje funkcije, Tužilaštvo učestvuje u postupcima pred Kantonalnim i općinskim sudovima Kantona.

    Član 24.

    Sjedište Tužilaštva se nalazi u Sarajevu.

    Član 25.

    Kada je glavni tužilac odsutan ili spriječen, mijenja ga (prvi) zamjenik glavnog tužioca, a zatim zamjenik glavnog tužioca, ukoliko je isti imenovan. U slučaju kada su glavni tužilac i njegov zamjenik, odnosno zamjenici odsutni ili spriječeni, tužilac, koji ima najduže radno iskustvo, vrši funkciju privremenog glavnog tužioca. Ukoliko su glavni tužilac i njegovi zamjenici odsutni ili spriječeni duže od jednog mjeseca, glavni tužilac Federacije određuje vršioca dužnosti glavnog tužioca, za period ne duži od šest mjeseci. Po isteku ovog perioda, glavni tužilac Federacije obavještava Visoko sudsko i tužilačko vijeće o upražnjenom mjestu u Tužilaštvu, koje potom može objaviti oglas za popunjavanje ovog radnog mjesta.

    Član 26.

    Glavni tužilac, zamjenici glavnog tužioca i tužioci ne mogu biti pozvani na krivičnu ili građansko-pravnu odgovornost ni za jedno djelo učinjeno tokom obavljanja svojih službenih dužnosti.

    Član 27.

    (1) Kanton odgovara za štetu koju glavni tužilac, zamjenici glavnog tužioca ili tužioci nanesu građaninu ili pravnom licu tokom obavljanja svojih dužnosti nepropisnim ili nezakonitim radom.
    (2) Kanton može zahtijevati da glavni tužilac, zamjenici glavnog tužioca ili tužioci izvrše naknadu plaćenog iznosa za štetu samo ukoliko je šteta prouzrokovana namjerno ili iz krajnje nepažnje.
    (3) Zahtjev za naknadu štete iz stava 2. ovog člana zastarijeva u roku od šest mjeseci od dana prvobitno isplaćene naknade.

    Član 28.

    (1) Na kraju svake budžetske godine, glavni tužilac izrađuje statistički pregled svojih aktivnosti koje se odnose na:
    a) neriješene i okončane predmete (opis krivičnog djela, datum kada je isto počinjeno, ime, prezime i datum rođenja navodnog počinioca, datum podnošenja),
    b) broj primljenih predmeta tokom tekuće godine (vidi tačku a),
    c) datum i vrstu konačne ili privremene odluke o tekućim predmetima u Tužilaštvu,
    d) datum i vrstu konačne ili privremene odluke o pred- metima gdje je prihvaćena optužnica od strane suda ili gdje je donesena sudska presuda.
    (2) Na kraju svake budžetske godine, na osnovu statističkog pregleda, glavni tužilac podnosi izvještaj Kantonalnoj skupštini. Glavni tužilac daje detaljan izvještaj o stanju kriminala u Kantonu i tokovima kriminala. Glavni tužilac može u svojim zaključcima dati prijedloge da se izvrši reforma zakona. Prethodno pomenuti zaključci se objavljuju u medijima i drugim odgovarajućim forumima.
    (3) Glavni tužilac dostavlja glavnom tužiocu Federacije potrebne podatke u svrhe pomenute u članu 28., stav 2. Zakona o tužilaštvu Federacije.

    IV - UNUTRAŠNJA ORGANIZACIJA TUŽILAŠTVA

    Član 29.

    (1) Postoji Pravilnik Tužilaštva, kojim se,inter alia, uređuje organizacija Tužilaštva, broj administrativno-tehničkog osoblja, te uslovi za obavljanje tih poslova.
    (2) Pravilnik Tužilaštva donosi glavni tužilac, po odobrenju Kolegija tužilaca i Visokog sudskog i tužilačkog vijeća.

    Član 30.

    (1) Glavni tužilac rukovodi Tužilaštvom. Glavni tužilac izdaje opće instrukcije tužilačkim i administrativnim odjelima Tužilaštva u skladu sa Pravilnikom.
    (2) Na početku svake godine, glavni tužilac donosi opći plan za distribuciju predmeta, te za administrativna pitanja. U vezi sa distribucijom predmeta, opći plan mora odrediti objektivne kriterije prema kojim će se predmeti distribuirati. Opći plan se može izmijeniti i dopuniti tokom godine ukoliko to bude potrebno zbog promjene u broju primljenih predmeta ili sličnih administrativnih pitanja ili drugih nepredviđenih okolnosti.

    Član 31.

    (1) Tužilaštvo ima arhivara kojeg imenuje Kolegij tužilaca. Tužilaštvo ima i drugo osoblje nadležno za stručne, administrativne i tehničke poslove.
    (2) Arhivar pomaže glavnom tužiocu u obavljanju adminis- trativnih poslova i izradi administrativnog dijela plana u skladu s članom 30., stav 2. ovog zakona.
    (3) Poslove arhivara može obavljati osoba koja je diplomirani pravnik i ima najmanje 2 godine odgovarajućeg iskustva iz oblasti prava.
    (4) Arhivar pomaže glavnom tužiocu u pripremi i izvršavanju budžeta Tužilaštva.

    Član 32.

    (1) Tužilaštvo vodi evidenciju o predmetima. Kada Tužilaštvo zaprimi predmet, registrira ga navodeći, između ostalog, slijedeće podatke, ukoliko su mu oni poznati:
    ime i prezime osobe protiv koje je podnijeta krivična prijava,
    državljanstvo osobe protiv koje je podnijeta krivična prijava,
    adresa osobe protiv koje je podnijeta krivična prijava,
    datum kada je počinjeno krivično djelo,
    pravni karakter krivičnog djela,
    odgovarajuće odredbe Krivičnog zakona,
    broj dosjea u Tužilaštvu,
    dosje pod kojim je predmet zavela institucija za provedbu zakona,
    datum uvođenja predmeta u evidenciju Tužilaštva.
    (2) Glavni tužilac donosi detaljnije propise o upravi u okviru Pravilnika, izrađenom u saradnji s arhivarom, ukoliko ti propisi nisu donešeni u okviru općih uputstava i plana distribucije.

    Član 33.

    (1) Državljanin Bosne i Hercegovine koji je diplomirani pravnik i koji ispunjava opće uvjete za zapošljavanje u organima vlasti može biti zaposlen kao pripravnik.
    (2) Pripravnici se zapošljavaju u Tužilaštvu i postepeno im se dodjeljuju sve vrste poslova kako bi stekli praktična iskustva u svim oblastima rada Tužilaštva.
    (3) Pripravnici se upošljavaju na određeno vrijeme na period od najviše dvije godine.
    (4) Tokom dijela njihovog pripravničkog staža, pripravnici se upućuju na praktičan rad u općinske i kantonalne sudove.
    (5) Dužina trajanja praktičnog rada pripravnika, uvjeti za sticanje prava na polaganje pravosudnog ispita, te program i način polaganja pravosudnog ispita reguliraju se posebnim propisom.

    Član 34.

    Odredbe o posebnim propisima kojima se reguliraju funkcije, prava i dužnosti uposlenika u kantonalnim organima vlasti odnose se i na uposlenike u Tužilaštvu, osim ukoliko to nije drugačije utvrđeno ovim ili drugim Zakonom.

    V - FINANSIRANJE TUŽILAŠTVA

    Član 35.

    (1) Tužilaštvo ima svoj budžet koji je sastavni dio kantonalnog budžeta. Prije početka budžetske godine, glavni tužilac prezentira prijedlog budžeta Visokom sudskom i tužilačkom vijeću. Glavni tužilac ima pravo da brani prijedlog Visokog sudskog i tužilačkog vijeća i da prisustvuje sjednicama kantonalne Skupštine i njenih odgovarajućih komisija svaki put kada se na sjednicama razgovara ili odlučuje o budžetskim pitanjima koja se odnose na Tužilaštvo.
    (2) Glavni tužilac je, uz pomoć arhivara, nadležan za pripremanje i izvršenje budžeta.
    (3) Na kraju svake budžetske godine, glavni tužilac obavještava Kantonalnu skupštinu o izvršenju budžeta Tužilaštva.

    VI - PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

    Član 36.

    (1) Tužilaštvo se u skladu s ovim zakonom uspostavlja na dan koji odredi Visoko sudsko i tužilačko vijeće. Visoko sudsko i tužilačko vijeće objavljuje ovu odluku u “Službenim novinama Kantona Sarajevo“.
    (2) Na dan iz stava 1. ovog člana svi zakoni i propisi koji se odnose na tužilačke funkcije na općinskom nivou smatraće se tužilačkim funkcijama na kantonalnom nivou. Ukidaju se sve odredbe zakona Federacije ili njenih kantona koje su u suprotnosti s ovim zakonom.
    (3) Postojeći Zakon o tužilaštvu Kantona Sarajevo (“Službene novine Kantona Sarajevo“, br. 3/97 i 21/01) stavlja se van snage na dan iz stava 1. ovog člana.

    Član 37.

    (1) Do donošenja propisa o internim aktivnostima Tužilaštva u skladu s ovim zakonom, primjenjuju se postojeći propisi o internim aktivnostima Tužilaštva, ukoliko ti propisi nisu u suprotnosti s ovim zakonom.

    Član 38.

    Glavni tužilac, zamjenici glavnog tužioca i tužioci imaju pravo na plaću i druge naknade definirane zakonom.

    Član 39.

    (1) Postojeće kantonalno Tužilaštvo i općinska Tužilaštva Kantona Sarajevo izvršiće prijenos imovine, predmeta iz njihove nadležnosti i arhiva na novo Tužilaštvo na dan uspostave novog Tužilaštva u skladu s članom 36., stav 1. ovog zakona.
    (2) Prijenos imovine, predmeta i arhiva iz stava 1. ovog člana izvršiće postojeći kantonalni i općinski tužioci, koji će sačiniti službenu zabilješku o gore navedenom prijenosu.
    (3) Kopija službene zabilješke dostavlja se kantonalnom Ministarstvu pravde i novouspostavljenom Tužilaštvu.

    Član 40.
    Ovaj zakon o kantonalnom tužilaštvu stupa na snagu osam dana od dana objavljivanja u “Službenim novinama Kantona Sarajevo“.

    Broj 24/02 21. augusta 2002. godine Sarajevo

    Visoki predstavnik Paddy Ashdown, s. r.